Društvo građevinskih inženjera sudjelovalo je u savjetovanju o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (dalje u tekstu: Prijedlog Zakona) sa slijedećim primjedbama:

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODAMA

Opće primjedbe:

Zakon je potrebno uskladiti s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje dodnosi Hrvatski sabor (NN 74/15).

Ukoliko se zakonom ukidaju odredbe nekih drugih zakona, nužno je točno navesti propis, odnosno oznaku pojedinih odredaba koje se stavljaju izvan snage, uz precizno navođenje broja službenog glasila u kojem su objavljeni, (članak 21. Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje dodnosi Hrvatski sabor).

Određenje prema kojemu se stavljaju izvan snage svi propisi, odnosno one odredbe propisa koje su u suprotnosti s propisom koji se donosi i to radi toga što bi se otežala primjena propisa i ugrozila pravna sigurnost, nije prihvatljivo, budući da je prepušteno da svatko u primjeni sam utvrđuje što je, a što nije u suprotnosti s novim propisom. (članak 21. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje dodnosi Hrvatski sabor).

Samtramo nužnim istovremeno pripremiti i izmjene tih drugih zakona u kojima se date odredbe ukidaju, a radi osobite važnosti za pravnu sigurnost.

Vodopravna dozvola: U članku 158. Zakonu o vodama trebalo bi regulirati da vodopravna dozvola nije potrebna za korištenje voda, za splavarenje uključujući i rafting, vožnj kanuima i drugim sličnim plovilima u vidu gospodarske djelatnosti, kao i korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na vodama, ako se ove aktivnosti obavljaju u cjelosti ili djelomično unutar lučkog područja koje se uređuje prema propisima o plovidbi i lukama na unutarnjim vodama.

Nadalje, predlažemo razmotriti mogućnost građenja manjih komunalnih vodnih građevina na termelju glavnog projekta.

Prijedlog se temelji na odredbama: čl. 128. Zakon o gradnji, odnosno čl. 4. i 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, NN, 79/14, 41/15 i 75/15 prema kojima se jednostavne i druge građevine grade na temelju glavnog projekta za koji su pribavljene potvrde glavnog projekta propisane posebnim propisima. Nad građenjem tih građevina provodi se stručni nadzor te se izdaje uporabna dozvola za izvedene građevine. U tijeku je postupak donošenja izmjene i dopune tog pravilnika.

Još se predlaže u Zakon uvrsti odredbu o građenju manjih komunalnih građevina koje se grade dijelom ili u cjelosti na zemljištu privatnih vlasnika. Prijedlog na temelji na čl. 171., 172. i 173. Zakon o prostornom uređenju koji upućuju na mogućnost građenja infrastrukturnih građevina na građevinskom zemljištu u privatnom vlasništvu.

Napominje se u vezi prijedloga da je s krajem kolovoza 2017.g.rješeno cca 570.000 zahtjeva za legalizaciju nezakonitih zgrada dok je u postupku rješavanja daljnjih 250.000 zahtjeva. Vlasnici legaliziranih zgrada platili su osim naknade za zadržavanje tih zgrada komunalni i vodni doprinos te očekuju građenje nedostajeće komunalne infrastrukture.

Na članak 2. Prijedloga Zakona

Članak 2.

U članku 3. točki 14. iza riječi: "tehnološke" dodaju se riječi: "i druge", a iza riječi: "ispuštaju u površinske vode" dodaju se zarez i riječi: "a iznimno i neizravno u podzemne vode". U točki 16. iza riječi: "ispuštanje" dodaju se riječi: "tvari ili topline". Iza točke 22. dodaju se nove točke 23., 24. i 25. koje glase:

" 23. »Individualni sustav odvodnje« je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za  odvodnju i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje; individualni sustavi odvodnje osobito uključuju odvodne kanale, sabirne jame, septičke jame, kućne vodove i dr.;

24. »Individualni sustav vodoopskrbe« je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za vodoopskrbu jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe; individualni sustav vodoopskrbe osobito uključuje zdence, cjevovode, kućne vodove i dr.;

25. »Industrijske otpadne vode« su sve otpadne vode, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda, koje se ispuštaju iz prostora korištenih za obavljanje trgovine ili industrijske djelatnosti;".

Dosadašnja točka 23. koja postaje točka 26. mijenja se i glasi:
"»Interni vodovodni i odvodni sustavi« su tehnički i tehnološki povezan skup vodova, građevine i opreme za vodoopskrbu (interni vodovodni sustavi), odnosno za odvodnju otpadnih voda (interni odvodni sustavi), od priključka na komunalne vodne građevine do i unutar stambenih i poslovnih građevina, drugih građevina i nekretnina;".
Dosadašnja točka 24. briše se.

Dosadašnje točke 25., 26. i 27. postaju točke 27., 28. i 29.

Dosadašnja točka 28. koja postaje točka 30. mijenja se i glasi:
"»Javna odvodnja« je djelatnost skupljanja komunalnih otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, gospodarenja otpadnim muljem, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina za javnu odvodnju te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i pražnjenje i odvoz otpadnih voda iz sabirnih jama; ".

Dosadašnja točka 29. koja postaje točka 31. mijenja se i glasi:
»Javna vodoopskrba« je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda u svrhu ljudske potrošnje i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika vodne usluge ili do drugoga isporučitelja vodnih usluga, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina za javnu vodoopskrbu te upravljanje tim građevinama;".

Dosadašnja točka 30. postaje točka 32.

U dosadašnjoj točki 31. koja postaje točka 33. riječi: "točke 30. ovoga članka" zamjenjuju se riječima: "točke 32. ovoga stavka".

Dosadašnje točke 32. do 34. postaju točke 34. do 37.

U dosadašnjoj točki 35. koja postaje točka 38. iza riječi: "sanitarne otpadne vode" zarez i riječi: "oborinske vode" brišu se.

U dosadašnjoj točki 36. koja postaje točka 39. riječi: "namijenjene za korištenje ljudima" zamjenjuju se riječima: "da bi postala prikladna za ljudsku potrošnju".

Dosadašnje točke 37. i 38. postaju točke 40. i 41.

U dosadašnjoj točki 38.a koja postaje točka 42. riječi: "Korištenje voda" u smislu ove točke primjenjuje se samo za provedbu glave V. ovoga Zakona i izradu ekonomske analize korištenja voda koja je sastavni dio Pl ana upravljanja vodnim područjima iz članka 36. ovoga Zakona;" brišu se.

Dosadašnje točke 39. do 46. postaju točke 43. do 50.

Dosadašnja točka 47. koja postaje točka 51. mijenja se i glasi:
" »Oborinske vode« su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama;".

Dosadašnje točke 47.a do 53. postaju točke 52. do 59.

U dosadašnjoj točki 54. koja postaje točka 60. iza riječi: "postojane" zarez briše se, a riječi: "kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne" zamjenjuju se riječima: "i sklone bioakumuliranju".

 

U dosadašnjoj točki 55. koja postaje točka 61. iza riječi: "oborinske" dodaju se zarez i riječ: "procjedne".

Dosadašnje točke 56. do 60. postaju točke 62. do 67.

U dosadašnjoj točki 61. koja postaje točka 68. riječi: "u pogledu njihove zaštite, te vode teritorijalnog mora kada je riječ o njihovom kemijskom stanju" zamjenjuju se riječima: "kada se sukladno članku 2. stavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na priobalne vode te vode teritorijalnog mora kada se sukladno članku 2. stavku 2. podstavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na vode teritorijalnog mora".

Dosadašnja točka 62. postaje točka 69.

U dosadašnjoj točki 63. koja postaje točka 70. riječi: "komunalne vodne građevine s internim vodovima" zamjenjuju se riječima: " internih vodovodnih i odvodnih sustava s komunalnom vodnom građevinom;".

U dosadašnjoj točki 64. koja postaje točka 71. riječi: "kopnene vode" zamjenjuju se riječima: "površinske vode".

Dosadašnje točke 65. do 73. postaju točke 72. do 81.

Iza dosadašnje točke 73. koja postaje točka 81. dodaje se nova točka 82. koja glasi: "82. » Sabirna jama «  je vodonepropusna građevina bez odvoda i preljeva u koju se ispuštaju sanitarne otpadne vode ili industrijske otpadne vode do pražnjenja i odvoza, odnosno zbrinjavanja putem ovlaštene osobe;".

Dosadašnja točka 74. postaje točka 83.

U dosadašnjoj točki 75. koja postaje točka 84. riječi: ",ugostiteljstva, ustanova, vojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti" zamjenjuju se riječima: "i uslužnih objekata", a riječ: "metabolizama" zamjenjuje se riječju: "metabolizma".

Dosadašnje točke 76. do 81. postaju točke 85. do 90.

Iza dosadašnje točke 81. koja postaje točka 90. dodaju se nove točke 91. i 92. koje glase: "91. » Sustav javne odvodnje « je tehnički i tehnološki povezani skup građevina za javnu odvodnju od priključka korisnika vodne usluge do krajnje točke ispuštanja;

92. » Sustav javne vodoopskrbe « je tehnički i tehnološki povezani skup građevina za javnu vodoopskrbu od izvorišta ili drugog vodozahvata, odnosno od mjesta prihvata vode do priključka korisnika vodne usluge do javne slavine;".

Dosadašnja točka 82. postaje točka 93.

Dosadašnja točka 83. briše se.

Dosadašnje točke 84. do 93. postaju točke 94. do 104.

Iza dosadašnje točke 93. koja postaje točka 104. dodaje se nova točka 105. koja glasi: " » Vodne aktivnosti « su sve aktivnosti kojima se za kućanstva, javnopravne osobe ili gospodarske subjekte osigurava:
- zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribucija površinskih ili podzemnih voda i
- prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u vode.
Vodne aktivnosti uključuju, ali nisu ograničene na vodne usluge.".

Dosadašnje točke 94. do 101. postaju točke 106. do 113.
Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
"Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Izrazi koji se u ovome Zakonu koriste u jednini odnose se na množinu i obratno, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije.".

Primjedbe:
Interni vodovodni/odvodni sustav, definiran ovim prijedlogom ZoV, određen je kao jedinstven. U praksi je on u nadležnosti dva vlasnika: isporučitelja vodnih usluga i krajnjeg korisnika, sa svim njihovim pravima, odgovornostima i obvezama pa predlažemo isti i razdvojiti na dva dijela da ta prava i odgovornosti budu jasno definirana.

Iz navedenih definicija nije jasno da li priključak na komunalne građevine pripada internim vodovodnim/odvodnom sustavima ili sustavu javne vodoopskrbe/odvodnje, pa je potrebno uvesti jasnu definiciju što je priključak.

Značenje izraza, a posebice onih koji se odnose na građevine i sustave preporučujemo uskladiti s Leksikonom građevinarstva (Autor: Dr.sc. Veselin Simović dipl.ing.građ.).

23. "Individualni sustav odvodnje" Upitan je izraz "Individualni sustav odvodnje", jer u nastavku teksta ZOV-a nije regulirno samo funkcioniranje ovog sustava i u čijoj je nadležnosti.

24. "Individualni sustav vodoopskrbe"
Upitan je također izraz "individualni sustav vodoopskrbe" koji je definiran kao tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za vodoopskrbu jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe; individualni sustav osobito uključuje zdence, cjevovode, kućne vodove i dr., jer dalje u ZOV-u nigdje se ne navodi na koji će se način zakonski regulirati funkcioniranje ovih sustava. Naime, ukoliko se radi o vodoopskrbi jednog kućanstva tada bi trebalo primjeniti članak 76. ZOV-a
- opće korištenje voda kada sukladno članku 158. stavka 1. ZOV-a vodopravna dozvola za opće i slobodno korištenje voda nije potrebna. Međutim, da li je vodopravna dozvola potrebna u slučaju priključenja na individualni vodoopskrbni sustav više kućanstava ili poslovnih subjekata? Tko upravlja ovim sustavima i tko je odgovoran u slučju akcidenta, onečišćenja sustava i vode itd.

Opaska: U članku 76. stavka 2. glasi: "Opće korištenje voda obuhvaća osobito: 1. zahvaćanje površinske i pdzemne vode iz prvog vodonosnog sloja i to za piće, kuhanje, grijanje, održavanje čistoće, saniterne potrebe u kućanstvu i" treba izmjeniti. Ako se voda zahvaća iz vodonosnika u kršu što je to prvi vodonosni sloj? Osim toga prvi vodonosni sloj u međuzrnskom području često je onečišćen pa se takva voda ne može koristiti za potrebe kućanstva već bi trebalo ići u drugi ili čak treći sloj. Znači da u ZOV-u na bi trebalo opće korištenje voda ograničiti na zahvaćanje iz prvog vodonosnog sloja već bi se svako zahvaćanje voda trebalo propisati vodopravnim uvjetima.

39. "Kondicioniranje" – umjesto riječi "pročišćavanja" treba staviti riječ "obrade" jer više odgovara postupku u kojem se otklanju tvari koje su u sastavu vode u naravi, te nisu nastale onečišćenjem.

Na članak 4. Prijedloga Zakona:

Članak 4.

U članku 16.a stavku 2. iza riječi: "javnom vodnom dobru" dodaju se riječi: "kao i investitor koji ishođuje građevinsku dozvolu bez izdavanja lokacijske dozvole".

Primjedba:
Stavak 2. članka 16.a Zakona nakon te dopune glasi:
Investitor zahvata u prostoru kojem je lokacijskom dozvolom određen uvjet da izvede određeni zahvat u prostoru na javnom vodnom dobru "kao i investitor koji ishođuje građevinsku dozvolu bez izdavanja lokacijske dozvole" mora za izvođenje tog zahvata ishoditi prethodnu suglasnost Hrvatskih voda u upravnom postupku, umjesto odluke i ugovora o pravu građenja, odnosno odluke i ugovora o pravu služnosti.

Smatramo nužnim uskladiti stavak 2. članka 16.a. Zakona sa podstavcima 7. i 8., čl. 108. st. 2. odnosno sa st. 3. istog članka Zakona o gradnji, NN 153/13 i 20/17,

prema kojima se dokaz pravnog interesa, suglasnosti i drugi akti nadležnih tijela u vezi građenja građevine pribavljaju prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.

Na članak 10. Prijedloga Zakona:

Članak 10.

U članku 26.a riječi: "izdaje se odgovarajući akt o građenju sukladno propisima o prostornom uređenju i gradnji za čije je izdavanje dostatan idejni projekt, bez izdavanja lokacijske dozvole" zamjenjuju se riječima: "ne izdaje se lokacijska dozvola, a građenju se pristupa na temelju članka 81. Zakona o gradnji ( » Narodne novine « , br. 153/13 i 20/17)".

Primjedba:
Članak 26.a. Zakona nakon te izmjene glasi:
Za građenje cjevovoda za javnu vodoopskrbu, do 100 mm promjera i do 400 metara duljine (manje komunalne vodne građevine) na zemljištu u vlasništvu RH, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave kao i pravnih osoba kojima su dioničari, udjeličari odnosno osnivači RH, jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave kao i cjevovoda za javnu odvodnju otpadnih voda do 300 mm promjera i do 400 metara duljine na zemljištu u vlasništvu RH, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave kao i pravnih osoba kojima su dioničari, udjeličari odnosno osnivači RH, jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave ne izdaje se lokacijska dozvola, a građenju se pristupa na temelju odredbe čl. 81. Zakona o gradnji.

Smatramo nužnim uskladiti članak 26.a. Zakona s čl. 125. Zakona o prostornom uređenju prema kojem se izdaju lokacijske dozvole za određene zahvate u prostoru, za određene uvjete građenja i kada stranka zatraži izdavanje lokacijske dozvole. Nije stoga osnovano propisivati u Zakonu poseban slučaj kada se ne izdaje lokacijska dozvola.

Nadalje, smatramo nužnim uskladiti članak 26.a. Zakona s čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji, jer čl. 81. Zakon o gradnji koji je naveden u čl. 26.a ne propisuje pristup građenju građevine već propisuje utvrđivanje posebnih uvjeta u svrhu izrade glavnog projekta.

Na članak 11. Prijedloga Zakona:

Članak 11.

Iza članka 26.a dodaje se članak 26.b s naslovom iznad njega koji glase: " Građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina

Članak 26.b

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukciju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, prema propisima o prostornom uređenju te građevinske dozvole, prema propisima o gradnji, postojanje i zakonitost izgrađenih neuknjiženih vodnih građevina dokazuje se snimkom izvedenog stanja koju podnosi investitor i potvrdom iz članka 25.a ovoga Zakona.

Uz prijavu o početku građenja za rekonstrukciju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, prema propisima o gradnji,  umjesto dokaza o formiranoj građevinskoj čestici prihvatljiv dokaz je rješenje iz članka 42. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ( » Narodne novine « , broj 74/14). Dokaz o formiranoj građevinskoj čestici investitor mora podnijeti uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole koja se izdaje na temelju propisa o gradnji.

U postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina prema propisima o gradnji, pravni interes za građenje na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima ne upravljaju Hrvatske vode i nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje se dokazom o pokrenutom postupku za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.".

Primjedba:
Odredbe članka 26.b st. 1. potrebno je uskladiti s odredbama Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji: - riječi "prema propisima o prostornom uređenju" odnosno "prema propisima o gradnji" treba zamjeniti riječima "prema posebnom propisu koji uređuje prostorno uređenje", odnosno "prema posebnom propisu koji uređuje gradnju". Naime, izdavanje lokacijske dozvole propisuju čl. 125. do 150. Zakon o prostornom uređenju (poglavlje 7.2. Lokacijska dozvola) a izdavanje građevinske dozvole čl. 106. do 127. Zakona o gradnji (poglavlje 7.1. Građevinska dozvola).
- treba propisati tko izrađuje snimku izvedenog stanja,
- treba propisati u Zakonu kako (kada) će se uknjižiti u zemljišnu knjiigu
"izgrađena neuknjižena vodna građevina", npr.: geodetskim elaboratom za evidentiranje građevina iz Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, NN 86/07, 25/09 i 148/09.
- ako to nije moguće treba predložiti neka alternativna rješenja rekonstrukcije regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (npr. razloga navedenih u čl. 129. i 130. Zakon o gradnji).
Odredbe članka članka 26.b st. 2. potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o gradnji.
- riječi "prema propisima o gradnji" treba zamjeniti riječima "prema posebnom propisu koji uređuje gradnju".
- čl. 131. st. 5. Zakona o gradnji: Iznimno prijavi početka građenja ne prilaže se dokaz da je u katastru forimirana građevna čestica ako se gradi građevina za koju je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se parcelacijskim elaboratom formira ta čestica.

- čl. 137. st. 2. podst. 8. Zakona o gradnji: U slučaju iz čl. 131. st. 5. Zakona o gradnji prilaže se zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole dokaz da je u katastru forimirana građevna čestica.
- Taj se dokaz ne mora priložiti zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole građevine čije je građenje u interesu RH.
- čl. 145. st. 1. podst. 2. Zakona o gradnji: Za građevinu čije je građenje interesu RH izdaje se privremena uporavna dozvola ako zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole nije priložem dokaz da je u katastru formirana građevna čestica.
Odredbe članka članka 26.b st. 3. potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o gradnji:
Mogućnost prilaganja iznimnih dokaza o pravnom interesu za izdavanje građevinske dozvole (npr.: Odluka Vlade RH, odredba posebnog zakona, suglasnost osobe koja upravlja cestom, infrastrukturom ili vodnim dobrom i dr.) određena je u čl. 108. st. 5. i 6. Zakon o gradnji.
Stoga s tim odredbama Zakona o gradnji treba uskladiti odredbu čl. 26.b st. 3. Proizlazi iz ovih prijedloga da kod izrade Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama nisu dovoljno poštivane odredbe Zakon o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, osobito odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, NN 65/17 i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, NN 20/17.

Na članak 12. Prijedloga Zakona:

Članak 12.

Članak 29. mijenja se i glasi:
"Upravitelj akumulacije koja je uz prvenstvenu namjenu izgrađena i za druge namjene (višenamjenska  akumulacija) dužan je trpjeti njezino korištenje od strane drugih nositelja prava korištenja u svrhu ostvarenja tih namjena, u skladu sa ovim Zakonom.
Kada druga namjena korištenja akumulacije prelazi opseg općeg korištenja voda  (navodnjavanje, uzgoj riba u gospodarske svrhe, druga gospodarska djelatnost te sportski ribolov), osim  korištenja iz stavka 3. ovoga članka, o tome upravitelj akumulacije i nositelj prava korištenja za druge namjene sklapaju ugovor kojim se usklađuje korištenje te uređuje održavanje i  snošenje dijela troškova održavanja.
žKada je druga namjena korištenja akumulacije vodoopskrba i zaštita od štetnog djelovanja voda režim korištenja se u cjelosti uređuje vodopravnom dozvolom.
Višenamjenska akumulacija može se koristiti za sport, rekreaciju i kupanje sukladno odluci iz članka 51. stavak 2. ovoga Zakona i odluci iz članka 78. ovoga Zakona koje se donose uz prethodnu suglasnost upravitelja akumulacije na odredbe koje se odnose na višenamjensku akumulaciju."

Članak 30. briše se.

Primjedba:
U stavku 3. članka navodi se da "kada je druga namjena korištenja akumulacije vodoopskrba i zaštita od štetnog djelovanja voda režim korištenja se u cjelosti uređuje vodopravnom dozvolom." Međutim za zaštitu od štetnog djelovanja voda Zakon o vodama ne propisuje vodopravnu dozvolu.
U ovom članku nije navedeno što se događa ako se voda iz akumulacije koristi za ribnjake te s kojim se vodopravnim aktom u tom slučaju regulira vodni režim, kao i kada se na akumulaciju postavljaju plutajući objekti.

Na članak 47. Prijedloga zakona

Članak 47.

U članku 143. stavku 1. riječi: "radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju njega" brišu se.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
"Vodopravni uvjeti su potrebni za sve zahvate u prostoru kojima se može utjecati na ispunjenje ciljeva upravljanja vodama iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, a osobito za:
- zahvate na područjima posebne zaštite voda iz članaka 48. do 53. ovoga Zakona
- izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i vodoistražnih radova te bušenje zdenaca
- zahvaćanje voda iz tijela površinskih i podzemnih voda
- ispuštanje u tijela površinskih i podzemnih voda
- zahvate na vodama i vodnom dobru, uključujući zahvate u uređenom i neuređenom inundacijskom području
- zahvate u prostoru koji je izložen rizicima poplava i bujica
- zahvate u zonama sanitarne zaštite izvorišta i
- zahvate u područjima u kojima su dopuštene iznimke i odstupanja u članku 126. ovoga Zakona.
  Stavci 3. do 6. brišu se.
Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 3.
Iza dosadašnjeg stavka 7. koji postaje stavak 3. dodaje se stavak  4. koji glasi:
"Protiv vodopravnih uvjeta stranka može uložiti prigovor sukladno zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak.".

Primjedba:
Smatramo potrebnim u tekstu dodati da se:
Vodopravni uvjeti izdaju kao upravni akti za izvođenje vodoistražnih radova te za izvođenje drugih istražnih radova (naftna istraživanja, istraživanja geotermalnih voda, rudarska istraživanja i dr.) na temelju programa istražnih radova, kao i drugih radova koji nisu istražni (čišćenje zdenaca ili izvorišta itd.), a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecatina vodni režim.

Na članak 50. Prijedloga Zakona:

 

Članak 50.

U naslovu iznad članka 147. riječi: "Promjena i razdoblje važenja" zamjenjuju se riječju:
"Važenje".
Članak 147. mijenja se i glasi:
"Vodopravni uvjeti koji se izdaju izvan postupka izdavanja lokacijske dozvole odnosno građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola važe dvije godine od dana izdavanja.
Vodopravni uvjeti koji se izdaju u postupcima izdavanja lokacijske dozvole odnosno građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola važe dvije godine od dana izdavanja. Ali ako je lokacijska dozvola odnosno građevinska dozvola za koju se ne izdaje lokacijska dozvola izdana prije isteka te dvije godine vodopravni uvjeti važe dok važi lokacijska dozvola odnosno građevinska dozvola za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.".

Primjedba:
Nije definirano trajanje vodopravnih uvjeta kod ribnjaka (zakup ribnjaka prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu je 25-50 godina, a vodopravni uvjeti traju 2 godine.

Na članak 52. Prijedloga Zakona:

 

Članak 52.

U članku 149. stavku 1. točki 1. riječi: "prostornom uređenju i" te riječi: "odnosno obvezujućem vodopravnom mišljenju," brišu se.
U stavku 4. riječi: "odnosno rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša u dijelu koji se odnosi na obvezujuće vodopravno mišljenje" brišu se.
U stavku 5. riječi: "odnosno rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša u dijelu koji se odnosi na obvezujuće vodopravno mišljenje" brišu se.
U stavku 6. riječi: "prostornom uređenju i" brišu se.

Primjedba:
Smatramo da bi u stavku 1. točka 3. trebala glasiti:
Vodopravnom potvrdom potvrđuje se 3. da je dokumentacija o provedenim regionalnim i detaljnim geološkim istraživanjima i drugim radovima izrađena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima.

Na članak 83. Prijedloga Zakona:

 

Članak 83.

 

U cijelom tekstu Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) riječi: »građevine javne vodoopskrbe«, »građevine javne odvodnje«, »rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša«, »prostorni metar«, »Državna vodopravna inspekcija«, »Državni vodopravni inspektor«, »regulacijsko-zaštitne vodne građevine«, »tehnološke otpadne vode«, »voda namijenjena ljudskoj potrošnji«,  u određenom rodu, broju i padežu zamjenjuju se riječima:
»građevine za javnu vodoopskrbu«, »građevine za javnu odvodnju«, »okolišna dozvola«, »kubični metar«, »vodopravna inspekcija«, »vodopravni inspektor«, »regulacijske i zaštitne vodne građevine«, »industrijske otpadne vode«, »voda za ljudsku potrošnju«,  u odgovarajućem rodu, broju i padežu.

 

Odredbe koje se u ovom Zakonu odnose na okolišnu dozvolu primjenjuju se i na rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša dok je na snazi.

Primjedba:
Potrebno je uskladiti važeći čl.212.st.2 ZoV s važećim čl.28.i čl.37. ZoFVG jer su u nesuglasju, a vezano je za troškove priključenja nekretnine na komunalne vodne građevine i odredbi tko snosi te troškove. Naime ZoV određuje da iste snosi vlasnik ili drugi zakonski posjednik, dok ZoFVG dopušta mogućnost da se isti financiraju iz naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda.

Na članak 84. Prijedloga Zakona:

Članak 84.

U roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske uskladit će s odredbama ovoga Zakona Uredbu o standardu kakvoće voda ( »Narodne novine«, br. 73/13 , 151/14 , 78/15 i 61/16 ).
U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske uskladit će s odredbama ovoga Zakona Uredbu o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda ( »Narodne novine«, br. 89/10, 46/12, 51/13 i 120/14).

Primjedba:
Člankom su propisani rokovi u kojima će zakonodavac uskladiti podzakonske i druge povezane propise, no nije navedeno, koji će propisi biti na snazi dok se to usklađenje ne izvrši.
Smatramo da je rok od 12 mjeseci za usklađivanje podzakonskih i drugih povezanim propisa predugačak i da doprinosi pravnoj nesigurnosti.

Na članak 85. Prijedloga Zakona:

Članak 85.

U roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Ministar će uskladiti s odredbama ovoga Zakona Pravilnik o sadržaju Plana upravljanja vodnim područjima (»Narodne novine«, br. 74/13 i 53/16).
U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Ministar će uskladiti s odredbama ovoga Zakona:
1. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne novine«, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16)
2. Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata ( »Narodne novine«, br. 78/10, 79/13 i 9/14)
3. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje (»Narodne novine«, br. 83/10, 126/12 i 112/14)
4. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika o obavljenim nadzorima državnog vodopravnog inspektora (»Narodne novine«, broj 73/10) i
5. Pravilnik o službenoj iskaznici i znački državnih vodopravnih inspektora (»Narodne novine«, br. 114/10 i 142/12).
  U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Ministar će donijeti:
  1. Pravilnik iz članka 68. Zakona koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona i
2. Pravilnik iz članka 88.a stavka 2. koji je dodan člankom 31. ovoga Zakona.

 

Primjedba:
Člankom su propisani rokovi u kojima će zakonodavac uskladiti podzakonske i druge povezane propise, no nije navedeno, koji propisi će biti na snazi dok se to usklađenje ne izvrši.
Smatramo da je rok od 12 mjeseci za usklađivanje podzakonskih i drugih povezanim propisa predugačak i da doprinosi pravnoj nesigurnosti.

Na članak 88. Prijedloga Zakona:

Članak 88.

Regulacijske i zaštitne vodne građevine izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona, uključujući i pojas zemljišta u širini od 6 do 20 metara od vanjske nožice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) te građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju, izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona, uključujući i pojas zemljišta u širini od 5 metara od vanjskoga ruba te građevine, koje su evidentirane u katastru upisuju se u zemljišne knjige u vlasništvo Republike Hrvatske sukladno članku 13. ovoga Zakona, bez obzira na postojeće upise u zemljišne knjige.
Upis iz stavka 1. ovoga članka provest će zemljišnoknjižni sud na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, a na temelju po katastru ovjerenog geodetskog elaborata i potvrde iz članka 25.a Zakona o vodama koji je dodan člankom 8. ovoga Zakona.

Primjedba:
Smatramo da potvrda iz članka 25 a. nije dovoljan dokaz vlasništva - potvrdu izdaju Hrvatske vode, koje po zakonu nisu institucija koja utvrđuje pravo vlasništva.
Smatramo da je upis u katastar i zemljišne knjige potrebno vršiti sukladno propisima koji predmetno područje reguliraju, odnosno, da se pravo vlasništva, kao temelj za upis u katastar i zemljišne knjige, treba dokazivati pravovaljanim ispravama ili potvrdama (ugovori, zk-izvadci).

Također smatramo da odredba: "bez obzira na postojeće upise u zemljišne knjige" omogućava samovolju prilikom upisa u zemljišne knjige, a i katastar, što je direktno suprotno i odredbama Europske Unije, te naporima da se u katastru i zemljišnim knjigama uvede usklađenje i red.

Na članak 89. Prijedloga Zakona:

Članak 89.

Nekretnine iz članka 88. stavka 1. ovoga Zakona koje nisu evidentirane u katastru, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja i potvrde iz članka 25.a Zakona o vodama koji je dodan člankom 8. ovoga Zakona.
Nekretnine iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u zemljišne knjige sukladno članku 88. ovoga Zakona.

Primjedba:
Ne smije se dozvoliti upis u katastar i zemljišne knjige isključivo na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja i potvrde iz članka 25 a. (potvrdu izdaju Hrvatske vode, koje po zakonu nisu institucija za utvrđivanje prava vlasništva, a ne propisuju se nikakvi dokazi vlasništva).
Smatramo da uvjeti za upis u katastar i zemljišne knjige za vodne građevine moraju biti isti kao i za ostale građevine, odnosno, da se upisi vodnih građevina moraju upisivati u katastar i zemljišne knjige sukladno zakonima koji navedeno područje reguliraju.

Na članak 90. Prijedloga Zakona:

Članak 90.

Na evidentiranje u katastru i upise iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, a kojima je propisana parcelacija građevinskog zemljišta i evidentiranje građevina u katastru, niti odredbe zakona kojim se uređuje katastar nekretnina te odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne člancima 88. i 89. ovoga Zakona.

Primjedba:
Ukoliko su se htjele ovom zakonom ukinuti odredbe nekih drugih zakona, nužno je bilo točno navesti propis, odnosno oznaku pojedinih odredaba koje se stavljaju izvan snage, uz precizno navođenje broja službenog glasila u kojem su objavljeni, kao i istovremeno pripremiti i izmjene tih drugih zakona u kojima se date odredbe ukidaju, a radi  osobite važnosti za pravnu sigurnost.

Postupanje po člancima 88. – 91. ovog nacrta zakona vodi u nered u prostoru, i u dugotrajne sudske sporove. Smatramo da se odredbe ovih članka direktno suprotne odrednicama Europske unije vezanim za zahtjeve glede točnosti i ažuriranosti podataka katastra i zemljišnih knjiga.
Članak 90. predlažemo brisati u cijelosti.

Na članak 91. Prijedloga Zakona:

Članak 91.

Odredbe članaka 88. do 90. ovoga Zakona primjenjuju se i na građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju i građevine za navodnjavanje, izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona, uključujući i pojas zemljišta u širini od 3 metra od vanjskoga ruba te građevine, a kao vlasnik upisuje se jedinica područne (regionalne) samouprave.
  Odredbe članaka 88. do 90. ovoga Zakona primjenjuju se i na komunalne vodne građevine, koji nisu vodovi, izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona te pojas zemljišta koji služi njihovoj redovnoj uporabi, a kao vlasnik upisuje se javni isporučitelj vodnih usluga.
Odredbe članaka 88. do 90. ovoga Zakona primjenjuju se i na komunalne vodne građevine, koji su vodovi, izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona te pojas podzemljišta koji služi njihovoj redovnoj uporabi, a kao korisnik služnosti upisuje se javni isporučitelj vodnih usluga.

Primjedba:
Postupanje po člancima 88. – 91. ovog nacrta zakona vodi u nered u prostoru, i u dugotrajne sudske sporove.
Smatramo da se odredbe ovih članka direktno suprotne odrednicama Europske unije vezanim za zahtjeve glede točnosti i ažuriranosti podataka katastra i zemljišnih knjiga.

Na članak 92. Prijedloga Zakona:

Članak 92.

Iznimno od odredbe članka 24. stavka 2. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) koja je izmijenjena i dopunjena odredbom članka 7. ovoga Zakona, a kojim je dodan novi stavak 3., u razdoblju od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, građevinama za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave kao i mješovitim vodnim građevinama iz članka 25. stavka 1. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), upravlja pravna osoba iz članka 195. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) na temelju programa iz članka 26. stavka 2. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) koji je izmijenjen i dopunjen odredbom članka 8. ovoga Zakona, a kojim je dodan novi stavak 3. i do visine sredstava naknade za navodnjavanje osiguranih temeljem zakona kojim se uređuje financiranje vodnog gospodarstva. Na to se upravljanje, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe članka 24. stavka 6. Zakona o vodama (»Narodne novine«,  br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14.).
Program iz članka 26. stavka 2. Zakona o vodama (»Narodne novine«, «, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) koji je izmijenjen i dopunjen odredbom članka 8. ovoga Zakona, a kojim je dodan novi stavak 3. skupštini jedinice područne (regionalne) samouprave predlaže pravna osoba iz članka 195. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14.).

Jedinica područne (regionalne) samouprave ovlaštena je preuzeti na upravljanje građevine za navodnjavanje, počevši od 1. siječnja svake iduće godine unutar roka iz stavka 1. ovoga članka, na temelju akta kojeg je u obvezi dostaviti pravnoj osobi iz članka 195. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) najmanje 60 dana unaprijed.

U razdoblju iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da pravna osoba iz članka 195. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) ispunjava uvjete za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama iz članka 221. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) u dijelu koji se odnosi na upravljanje vodnim građevinama iz stavka 1. ovoga članka.

Primjedba:
Iz razloga razumljivosti zakona nužno je izraditi pročišćeni tekst zakona.

Na članak 93. Prijedloga Zakona:

Članak 93.

Stupanjem na snagu odluke o urbanoj oborinskoj odvodnji iz članka 125.a Zakona o vodama koji je dodan člankom 44. ovoga Zakona prestaju važiti pojedinačne odredbe odluke o odvodnji donesene temeljem Zakona o vodama ( »Narodne novine« , br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) i to one koje se odnose na način odvodnje onečišćenih oborinskih voda koje se ne ispuštaju u sustav javne odvodnje.

Primjedba:
Smatramo potrebnim odrediti koje su to pojedinačne odredbe o odvodnji koje prestaju važiti. Ovako sročena odredba omogućuje subjektivno tumačenje odredbi koje su prestale važiti ikoje nisu prestale važiti, što neupitno vodi u pravnu nesigurnost, budući da je prepušteno da svatko u primjeni sam utvrđuje što je, a što nije u suprotnosti s novim propisom.

Na članak 97. Prijedloga Zakona:

Članak 97.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Primjedba:
Smatramo potrebnim navesti što je s postupcima koji su započeti po starom zakonu, a koji se novim zakonom mijenjaju.

Klasa: Zagreb, HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković

DGIZ - Društvo građevinskih
inžinjera Zagreb
Berislavićeva 6, 10000 Zagreb; tel/fax: 01/487-2498; e-mail: dgiz@zg.t-com.hr
web by farma media design